Povratak na glavnu stranicu
parsek.blog.hr

UVODNIK

Privlačnost znanstvene fantastike leži ... u jedinstvenoj mogućnosti koju pruža za stavljanje običnih stvari u neobične kontekste, kao i neobičnih stvari u obične kontekste, pružajući tako svježe pristupe i perspektivu.

Alexei Panshin


Znate, u SF-u vam se zbilja radi o ovome: velika realnost koja se provlači kroz stvarni svijet u kojemu živimo: realnost promjene. Znanstvena fantastika je istinska literatura promjene. Zapravo, to je jedina takva literatura koju imamo.

Frederick Pohl


Znanstvena fantastika predstavlja modernu herezu i oštricu spekulativne imaginacije dok se hvata ukoštac s Tajanstvenim Vremenom - linearnim i ne-linearnim vremenom.

Frank Herbert


Ovaj Sferakonski broj fanzina "Parsek" u velikoj mjeri se oslanja na plodove Istrakona - konvencije što je održana samo mjesec dana ranije u Pazinu. S Istrakona donosimo podrobno izvješće i dva razgovora, no ovdje se želim osvrnuti na okrugli stol o stanju hrvatskog SF-a.

Okrugli stol o stanju SF-a u Hrvatskoj, uključujući fantasy te nadnaravni horror, održan je 27. ožujka 2004., u konferencijskoj sali pazinskog Spomen-doma, od 12:00 do 16:00 sati, pri čemu je bilo približno 40 prisutnih. Zbivanje su popratili mediji, uključujući i TV. Voditelj okruglog stola i moderator diskusije bio je Davor Šišović.

Okrugli stol otpočeo je prigodnim uvodom: Krsto A. Mažuranić pružio je povijesni pregled SF-a u Hrvatskoj; Milena Benini dala je prikaz stanja vezano uz časopis "Futura"; zadaća kratkog prikazivanja trenutačnog stanja SF-a pala je na urednika "Parseka".

Ključne teme i provizorni zaključci diskusije bile su:

1. Trenutačno stanje SF-a u Hrvatskoj, uopće - s osvrtom na ukupni broj ljudi koji se SF-om bave. Žiri udruge Sfera pokriva osjetnu većinu cjelokupne produkcije vezane uz žanr radi dodjeljivanja godišnje nagrade, a ove godine žirira cca. 85 autora. Pri tome treba uzeti u obzir kako većinu produkcije čine minijature te kako će desetak ili više autora minijatura vjerojatno odustati nakon prvog uratka. Dodaju li se autori koji su tijekom 2003. izostali (žirira se prethodna godina), kao i stanoviti broj prevoditelja, recenzenata, urednika i nakladnika - brojeći fizičke osobe - realistična brojka osoba aktivno uključenih u tekući SF u Hrvatskoj kreće se oko stotinu.

2. Izrada bibliografije hrvatskog SF-a. Pokušaja bibliografija ima; Živko Prodanović je započeo izradu jedne. Davor Šišović se založio također za izradu bibliografije, ali kao timskog pothvata. U svakom slučaju, bibliografija je nužna radi sistematizacije do sada učinjenog

3. Stanje s urednicima, kritikom i esejistikom SF-a. Urednici, esejisti i kritičari SF-a su malobrojni, a osobito nedostaju urednici romana.

4. Odnos SF-a i tzv. mainstreama. Mišljenja su bila podijeljena, no zaključeno je kako daljnja diskusija na ovu temu ima smisla samo uz nazočnost glavnostrujaša.

5. Osnivanje udruge koja bi okupljala ljude koji se SF-om profesionalno bave. Krsto Mažuranić dao je prikaz neuspjeha Hrvatske akademije znanstvene beletristike i fantastike (HAZBIF-a, na prijelomu 1997. i 1998. godine); zaključeno je kako diskusiju treba nastaviti u tom smjeru, te kako će se udruga ostvariti bude li potrebe za njom.

6. izdavanje antologije hrvatskog SF-a, što je dotaknuto marginalno. Uopće, zaključeno je kako diskusiju treba nastaviti, po mogućnosti već na prvoj sljedećoj konvenciji - Sferakonu, i to u dva temeljna smjera: stanje SF-a uopće, odnosno profesionalna udruga kao zasebna tema.

***

Što se tiče ovog broja "Parseka", osvrćem se na ono čega nema: stripa i priručnika o (ne) pisanju SF-a. Naime, oni su ispušteni zbog manjka prostora, no Priručnik se nastavlja od sljedećeg broja. Što se tiče stripa, njegovo daljnje pojavljivanje nije toliko izvjesno, no uredništvo će poduzeti sve u tom smjeru.

"Parsek" na webu i dalje: http://parsek.sfera.hr/

Kontakt:
parsek@sfera.hr


B.Švel



forum
www.sfera.hr