Povratak na glavnu stranicu
parsek.blog.hr

MEĐUNAPOMENE UZ BIBLIOGRAFIJU

piše: Živko Prodanović

Kao što će se vidjeti, opus hrvatske znanstveno-fantastične proze tiskane u knjigama do 1945. godine nije obiman, sadrži tek 25 bibliografskih jedinica i trinaest autora, ali pretpostavljam da nudi neke odgovore i zanimljivosti i opravdava bibliografska istraživanja. Naime, znanstvena fantastika kao književni žanr vrlo je rijetko budila zanimanje teoretičara književnosti, pa o ranim danima hrvatske znanstvene fantastike gotovo da i nema ozbiljnijeg spomena u relevantnim radovima. Jedan od razloga koji to objašnjava, ali ne i opravdava, može se pronaći u činjenici da neku posebnu literarnu vrijednost većina tih djela i nema, nerijetko su to daleki i nejaki eho uvezenog SF-a, a vrijeme ih nije potvrdilo i podržalo. (To se posebno odnosi na pripovijetke i romane tiskane u periodici, što će biti obrađeni u zasebnim bibliografskim člancima.) No, to se dogodilo i mnogim djelima književnosti glavnog toka. Nebrojna djela, u svoje vrijeme hvaljena i čitana, danas su negdje na marginama i zaboravljena. A zaborav je nešto najgore što se jednom umjetničkom djelu može dogoditi.

Iako je ova bibliografska građa pokušaj da se upravo zaboravu otmu djela i vrijeme kada je nastajala hrvatska znanstveno-fantastična književnost, ona ne valorizira i revalorizira. Ona je samo pokušaj da se pronađu odgovori na pitanja tko je počeo, tko je pisao i koja djela pripadaju korpusu hrvatske znanstvene fantastike. Ona je također odgovor bibliografima s nekih drugih strana koji su ili zbog nedopustivog neznanja, unatoč kojem su ipak objavljivali svoja SF bibliografija, pa čak i "Historiju hrvatske naučne fantastike" ili zbog nekih svojih tamnih namjera, jednostavno prešutjeli, negirali ili odbacili postojanje ogromne većine djela hrvatske znanstvene fantastike. S 25 bibliografskih jedinica iz ove bibliografske građe, sa 62 jedinice djela objavljenih u časopisima i s više od dvadeset naslova tiskanih u dnevnim i tjednim novinama, sve u razdoblju do 1945. godine, autor ove bibliografije raspolaže dakle s više od 110 bibliografskih jedinica. Za to isto vrijeme oni su pronašli tek dva ili tri naslova. Sve to govori o ozbiljnosti njihova rada. A i o potrebi da se konačno nešto i napiše.

I još nešto. Bibliografska istraživanja u pravilu nikada nisu dovršena. Niti ovo.



forum
www.sfera.hr