J.W. Campbell na Worldconu, London 1957.

Slavni Isaac Asimov opisao je Johna W. Campbella kao najjačeg pokretača zbivanja u znanstvenoj fantastici svih vremena. Tu je pohvalu zaslužio kao jedan od prvih urednika SF časopisa zahvaljujući kojima je ovaj žanr zakoračio prema književnosti i dobroj književnoj praksi.

John Wood Campbell, Jr. rodio se 8. lipnja 1910. godine i kroz pune 34 godine kao urednik časopisa Astounding Science Fiction, kasnije preimenovanog u Analog Science Fiction and Fact, oblikovao je Zlatno doba američke znanstvene fantastike.

Danas dvije prestižne književne nagrade u žanru nose njegovo ime:

• nagrada The John W. Campbell Memorial Award za najbolji SF roman
• nagrada John W. Campbell za najboljeg novog autora

Kako je živio John W. Campbell, pod kojim je pseudonimom pisao SF, što je poticalo njegove legendarne žestoke i čudne uvodnike i što je sve za SF učinio čovjek koji je objavio prve priče velikana SF-a kao što su Robert A. Heinlein, Theodore Sturgeon, Lester del Rey i A. E. van Vogt saznajte na SFeri u Profilu koja obilježava stotinu godina od njegova rođenja!

U listopadu 2009. objavljena je zbirka novela i drama izrazito nadarene riječke autorice znanstvene fantastike i članice Društva SFera, Vesne Popović: „Miran san do odredišta“ (nakladnik: Digital Point tiskara d.o.o. Rijeka).

Vesna Popović (1953.- 2006.) bila je uvelike angažirana u znanstvenom radu (magistrirala je i doktorirala medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu), no to je nije spriječilo da uživa u svojoj velikoj ljubavi – književnosti.

Njezina prva novela „Igla“ objavljena je 1979. godine u časopisu za znanstvenu fantastiku Sirius (33), nakon koje su uslijedile brojne druge priče, objavljivane također i u Futuri, Alefu i Plimi. Priča „Sindrom viteštva“ (1980.) uvrštena je u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele Ad Astra (2006., urednici Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak). Vesni su osim novela i pripovjedaka po formi odgovarale i drame te je napisala nekoliko radio-drama, među kojima su se Igla (1985.), Sindrom viteštva (1988.), Suputnik (1988.) i Miran san do odredišta (1994.) bavile temama znanstvene fantastike. „Rođaci“ i „Suputnik“ su napisane samo kao radio igre i emitirane su na Hrvatskom radiju.

Zbirka novela i drama „Miran san do odredišta“ tiskana je u 160 primjeraka uz veliku pomoć Aleksandra Žiljka (SF pisca, ilustratora i urednika hrvatskog književnog časopisa za znanstvenu fantatiku Ubiq), Borisa Švela (SF pisca te urednika SFerinog glasila Parsek) i Jaminke Maržić – Kazazi, a primjerci, koji nisu na prodaju, poklonjeni su Društvu za znanstvenu fantastiku SFera, SF društvima 3. Zmaj u Rijeci i Albus u Pazinu te gradskim knjižnicama u Rijeci i Zagrebu.

Zahvaljujemo se na ovom lijepom i vrijednom poklonu Vesninim roditeljima, Bratislavi i Žarku Popović, koji su objavljivanjem zbirke ispunili Vesninu želju.

Danas, 22. listopada, u 19 sati, društvo SFera Vas poziva na  multimedijalno predavanje: “‘Američko Zlatno doba SF-a – je li bilo zlatno?”. Predavanje će se održati u prostorijama Profil Megastorea (Bogovićeva 7, Zagreb).

Zagrebački pravnik i nagrađivani SF pisac te urednik SFerinog glasila Parsek, Boris Švel, upoznat će publiku s počecima američke znanstvene fantastike u prvoj polovici 20. stoljeća s naglaskom na generaciju autora, kako sa Zapadne obale (Heinlein, Bradbury, deCamp), Futurijance (Kornbluth, Pohl, donekle Asimov), te one koji su plus-minus samostojeći (Bester).

Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Multimedijalnim predavanjem o steampunku, ovom sve popularnijem podžanru SF-a, ali s izrazito domaćim twistom, Boris Švel provest će vas stopama austropunka: od torpeda preko zračnog broda, lebdjelica i tenkova sve do helikoptera, raspravljajući putem o svim postojećim i mogućim domaćim odnosno austrougaraskim inačicama viktorijanskih tropa koji prožimaju steampunk na svjetskoj razini i odgovoriti na pitanje jesu li i naši prostori išta pridonijeli tehnološkom razvoju tijekom 19. i ranog 20. stoljeća? S posebnim naglaskom na hrvatske lude znanstvenike koje svjetski steampunk još uvijek nije otkrio, ali hrvatski SF pisci jesu!

Boris Švel je SF pisac, urednik SFerinog glasila Parsek i dugogodišnji član društva SFera. Pričom „Razvod” pobjedio na Istrakonskom natječaju za najbolju kratku priču 2009. godine. Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Ovo nije prvi puta da je Švel nagrađen u Istri  – njegova je priča “Razgovor u birtiji” 2006. godine na istrakonskom natječaju osvojila treću nagradu te je objavljenja u zbirci “Sami na svijetu”.

Štoviše, ovo je drugi puta uzastupno, a četvrti puta ukupno, da član SFere osvaja prvu nagradu na istrakonskom natječaju. Naime, prošle je godine prvu nagradu odnijela SFerina predsjednica žirija za SFERICE, Ivana D. Horvatinčić, s pričom “Reminiscencije oženjenog vilenjaka”,  dok je 2004. godine  Bojan Sudarević istu osvojio s “Mona Lisom”. Godinu dana kasnije čak su se dvije priče SFeraša našle među nagrađenima: priča “Preko Kalavalahalatine” Darka Macana osvojila je prvu, a “U fazi” Dalibora Perkovića drugu nagradu.

Poznata SF spisateljica i SFerašica Milena Benini osvojila je ove godine pak jednu od najzgodnijih nagrada koju pisac može osvojiti na hrvatskoj književnoj sceni – onu koja se sastoji od pršuta, odnosno posebnu nagradu istrakonskog natječaja za istarsku temu – za priču “Prva koluna Margulje Krsnice”.  Nakon Slavonke Vedrane Trlek, Milena je druga autorica ikad koja je osvojila ovu nagradu, a da nije iz Istre!

Nagrade će biti svečano dodijeljene u subotu 21. 03. 2009. u sklopu konvencije Istrakon, a priče će se, naravno, naći u istrakonskoj zbirci “Treća stvarnost”.

Na desetom jubilarnom Istrakonu, koji se održava od 20. do 22. 03. 2009. u Pazinu, SFeru možete potražiti na njenom štandu, a SFeraše među publikom te tradicionalno i među predavačima:

• Milena Benini: Svjetlo u noći: Mjesec prije SF-a
• Marko Fančović: IN MEMORIAM: Philip Jose Farmer i Predavanje o Mjesecu u ZF
• Boris Švel: Austro-Ugarski steampunk
  
• Aleksandar Žiljak: ALIEN: 30 godina

Povelju SFere dodjeljuje Predsjedništvo Društva na prijedlog članova, a 2008. godine ova je čast pripala zagrebačkom pravniku, piscu i i vrsnom SF znalcu Borisu Švelu, koji je svojim izvrsnim Projektom Heinlein obilježio domaću SF scenu 2007. godine. Naime, 07. srpnja 2007. bila je stogodišnjica rođenja kultnog američkog pisca i futurista Roberta A. Heinleina. Cijela je godina stoga u svijetu SF-a i fandoma bila u znaku ovog autora, a Boris Švel ga je s puno znanja i mašte predstavio i približio hrvatskoj SF i mainstream publici.

Kao urednik SFerinog glasila Parsek, posvetio je cijeli jedan broj ovom kontroverznom piscu, a na samu stogodišnjicu održao je u Profil Megastoreu odlično multimedijalno predavanje o autorovom životu i djelu, posebno osmišljeno za mainstream publiku te popraćeno prikazivanjem filma “Starship troopers”. Za prvi broj književnog časopisa za znanstvenu fantastiku, Ubiq, napisao je izvanredan i zapažen esej pod naslovom “Robert Heinlein – čovjek koji nam je prodao Mjesec”.

Stoga će, za ovaj izvrsno osmišljen i odlično realiziran projekt koji se protezao kroz cijelu kalendarsku godinu i koji je polučio velik odjek, Borisu Švelu na Svečanoj skupštini SFere, u subotu, 26. travnja, , u sklopu SFeraKona 2008, biti dodijeljenja Povelja SFere. U prošlosti Povelju su primili su Emisija “Eppur si muove” Radio Zagreba (1981), Dušan Vukotić (1982), Sirius (1983), IRO “Politika” i Brane Dimitrović (1984), Galerija Studentskog centra, Boban Knežević i Talijanski kulturni centar (1985), Centar za kulturu Pešćenica, Tehnički muzej i Borivoj Jurković (1986), Žiga Leskovšek i IRO “Prosveta” (1987), Dobrosav Bob Živković (1988), Bojan Krstić (2002.), Zarez (2003.), SF portal NOSF (2004.), Vlatko Jurić-Kokić (2005.) te Davor Šišović Bookaleta (2005.)