Povelja za najbolji Europski fanzin 2011

Od ukupno jedanaest nominacija, Hrvatska je osvojila tri nagrade: osim za Parsek, Spirit of Dedication nagradu, u kateforiji mladog umjetnika, dobio je Ivan Mavrović, čije ste steampunk kreacije mogli vidjeti, opipati i kupiti na prošlogodišnjem SFeraKonu.

Nagradu ESFS za najbolji europski časopis za znanstvenu fantastiku osvojio je UBIQ koju dijeli s ruskim webmagazinom fanalab.ru.Nagrade su u ime nominiranih primili predstavnici društva SFera koji su prisustvovali Euroconu.

„Jako sam sretan što je Parsek – najstariji fanzin na ovim prostorima – dobio nagradu kao najbolja publikacija takve vrste u Europi. Nije to priznanje samo mom radu već i svim autorima koji su u duhu pravih pripadnika fandoma znanstvene fantastike svoje priče objavljivali u jednom tradicionalnom znanstvenofantastičnom mediju – fanzinu,“ izjavio je Boris Švel, urednik Parseka, službenog fanzina udruge SFera.

„Zahvaljujem se  Švedima , SFeraKonu i kozmičkoj majci! Nisam nikad u životu dobio nikakvu nagradu tako da mi je jako drago. Za mene i moj rad je ovo izuzetno važno i bitno da bi mogao prepoznati svoje mjesto i ulogu u svijetu umjetnosti. To mi daje osjećaj da sam na dobrom putu i daje mi novu snagu da s više slobode i samopouzdanja gradim svoj put. Volio bi se i dalje razvijati na području znanstvene fantastike te nastaviti surađivati sa SFerom i SFeraKonom i svim ljudima koji rade na  novim dimenzijama znanosti i umjetnosti. Hakuna matata,“ izjavio je Ivan Mavrović.

„U Ubiqu smo počašćeni Nagradom Europskog društva za znanstvenu fantastiku (ESFS) jer je shvaćamo i kao dvostruko priznanje i kao poticaj (a i kao potpuno iznenađenje). S jedne strane, to priznanje znači da je Ubiq časopis na razini europskih časopisa za taj književni žanr, a s druge strane shvaćamo ga kao priznanje da u hrvatskim uvjetima radimo najbolje što možemo. Ubiq izlazi iz čistog voluntarizma, katkad i hobija, i kao čin prkosa – prije svega, cijela financijska kostrukcija sastoji nam se od potpore Ministarstva kulture i Ureda za kulturu grada Zagreba (oba preko natječaja za časopise u kulturi), i tim sredstvima pokrivamo tehničke troškove i tisak. Usto, za razliku od većine ostalih časopisa u žanru, pa i ostalih u konkurenciji za nagradu, mi smo primarno književni časopis, a ne magazin, izlazimo tiskom a ne online, i objavljujemo samo domaću prozu, ne i prijevode. Distribucije jedva da ima, a svi autori pišu žanru za ljubav, i radi pisanja samog, bez honorara. Tako da je ova nagrada prije svega poticaj svim hrvatskim piscima fantastične književnosti koji su okupljeni oko našeg časopisa – ovo nam je, usprkos krizi, prijelomna godina jer su naše novele dobile obje glavne kategorije nacionalne nagrade SFERA, i priču i novelu, a sada kao šlag dolazi europska znanstvenofantastična nagrada. Još je velje zadovoljstvo vidjeti imena dosadašnjih dobitnika, ovogodišnjih nominiranih, a napose spoznaja da je 1980-ih tu nagradu dvaput dobio naš magazin Sirius, koji je spram Ubiqovih 300 primjeraka (kojih dobar dio podijelimo) ima vrtoglave naklade i izlazio na kioscima. Ubiq će, nadamo se uz dosadašnje javne poticaje u sektoru za kulturu, nastaviti jednako raditi na promociji domaće fantastične proze, a za iduću godinu, povodom Eurocona u Zagrebu, nadamo se tiskati poseban broj posvećen prezentaciji europske suvremene fantastične proze,“ izjavio je Tomislav Šakić, su-urednik časopisa Ubiq.

„Nagrada časopisu UBIQ potvrđuje i opravdava sad već troipolgodišnji napor svih suradnika, urednika i nakladnika na ovom nekomercijalnom projektu, kojeg sufinanciraju Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Nagrada ESFS-a UBIQ-u za najbolji evropski časopis potvrđuje kreativnu, ako već neekonomsku, snagu hrvatske znanstvene fantastike unutar evropske, pa i šire. Moje zahvale kao urednika za ovaj uspjeh svakako idu kolegi suuredniku Tomislavu Šakiću, svim autorima koji su svoje vrhunske literarne i teorijske tekstove objavljivali u časopisu, grafičkoj dizajnerici Melini Mikulić koja je UBIQ-u podarila prepoznatljiv vizuelni identitet, Tatjani Jambrišak i Darku Macanu ispred nakladnika Mentor, te, da ne zaboravimo, svim čitateljima koji ovaj časopis prate i podržavaju. Hvala i čestitke svima!“ izjavio je Aleksandar Žiljak, su-urednik časopisa Ubiq.

Sutra, u utorak 05. travnja 2011. u 19:00 sati, nastavljamo s trećom epizodom znanstveno-fantastične književne tribine u Booksi. Voditelj tribine, Aleksandar Žiljak, upoznat će vas s pojmom, povijesnim pregledom, načinom života i radom fandoma - zahvaljući kojem su uostalom nastala periodička okupljanja ljubitelja, omiljene nam SF konvencije. Osim ovog značajnog fenomena, zahvaljujući fandomu nastali su i žanrovski fanzini, stvorili se brojni klubovi, educirali se i razvijali svoja iskustva budući SF & F pisci.

O  radostima i problemima fandoma pričat će nam također i sutrašnji gosti; Petra Bulić, predsjednica zagrebačkog Društva za znanstvenu fantastiku SFera, te Boris Švel, urednik Parseka, najdugovječnijeg SF fanzina u Hrvatskoj.

J.W. Campbell na Worldconu, London 1957.

Slavni Isaac Asimov opisao je Johna W. Campbella kao najjačeg pokretača zbivanja u znanstvenoj fantastici svih vremena. Tu je pohvalu zaslužio kao jedan od prvih urednika SF časopisa zahvaljujući kojima je ovaj žanr zakoračio prema književnosti i dobroj književnoj praksi.

John Wood Campbell, Jr. rodio se 8. lipnja 1910. godine i kroz pune 34 godine kao urednik časopisa Astounding Science Fiction, kasnije preimenovanog u Analog Science Fiction and Fact, oblikovao je Zlatno doba američke znanstvene fantastike.

Danas dvije prestižne književne nagrade u žanru nose njegovo ime:

• nagrada The John W. Campbell Memorial Award za najbolji SF roman
• nagrada John W. Campbell za najboljeg novog autora

Kako je živio John W. Campbell, pod kojim je pseudonimom pisao SF, što je poticalo njegove legendarne žestoke i čudne uvodnike i što je sve za SF učinio čovjek koji je objavio prve priče velikana SF-a kao što su Robert A. Heinlein, Theodore Sturgeon, Lester del Rey i A. E. van Vogt saznajte na SFeri u Profilu koja obilježava stotinu godina od njegova rođenja!

U listopadu 2009. objavljena je zbirka novela i drama izrazito nadarene riječke autorice znanstvene fantastike i članice Društva SFera, Vesne Popović: „Miran san do odredišta“ (nakladnik: Digital Point tiskara d.o.o. Rijeka).

Vesna Popović (1953.- 2006.) bila je uvelike angažirana u znanstvenom radu (magistrirala je i doktorirala medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu), no to je nije spriječilo da uživa u svojoj velikoj ljubavi – književnosti.

Njezina prva novela „Igla“ objavljena je 1979. godine u časopisu za znanstvenu fantastiku Sirius (33), nakon koje su uslijedile brojne druge priče, objavljivane također i u Futuri, Alefu i Plimi. Priča „Sindrom viteštva“ (1980.) uvrštena je u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele Ad Astra (2006., urednici Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak). Vesni su osim novela i pripovjedaka po formi odgovarale i drame te je napisala nekoliko radio-drama, među kojima su se Igla (1985.), Sindrom viteštva (1988.), Suputnik (1988.) i Miran san do odredišta (1994.) bavile temama znanstvene fantastike. „Rođaci“ i „Suputnik“ su napisane samo kao radio igre i emitirane su na Hrvatskom radiju.

Zbirka novela i drama „Miran san do odredišta“ tiskana je u 160 primjeraka uz veliku pomoć Aleksandra Žiljka (SF pisca, ilustratora i urednika hrvatskog književnog časopisa za znanstvenu fantatiku Ubiq), Borisa Švela (SF pisca te urednika SFerinog glasila Parsek) i Jaminke Maržić – Kazazi, a primjerci, koji nisu na prodaju, poklonjeni su Društvu za znanstvenu fantastiku SFera, SF društvima 3. Zmaj u Rijeci i Albus u Pazinu te gradskim knjižnicama u Rijeci i Zagrebu.

Zahvaljujemo se na ovom lijepom i vrijednom poklonu Vesninim roditeljima, Bratislavi i Žarku Popović, koji su objavljivanjem zbirke ispunili Vesninu želju.

Danas, 22. listopada, u 19 sati, društvo SFera Vas poziva na  multimedijalno predavanje: “‘Američko Zlatno doba SF-a – je li bilo zlatno?”. Predavanje će se održati u prostorijama Profil Megastorea (Bogovićeva 7, Zagreb).

Zagrebački pravnik i nagrađivani SF pisac te urednik SFerinog glasila Parsek, Boris Švel, upoznat će publiku s počecima američke znanstvene fantastike u prvoj polovici 20. stoljeća s naglaskom na generaciju autora, kako sa Zapadne obale (Heinlein, Bradbury, deCamp), Futurijance (Kornbluth, Pohl, donekle Asimov), te one koji su plus-minus samostojeći (Bester).

Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Multimedijalnim predavanjem o steampunku, ovom sve popularnijem podžanru SF-a, ali s izrazito domaćim twistom, Boris Švel provest će vas stopama austropunka: od torpeda preko zračnog broda, lebdjelica i tenkova sve do helikoptera, raspravljajući putem o svim postojećim i mogućim domaćim odnosno austrougaraskim inačicama viktorijanskih tropa koji prožimaju steampunk na svjetskoj razini i odgovoriti na pitanje jesu li i naši prostori išta pridonijeli tehnološkom razvoju tijekom 19. i ranog 20. stoljeća? S posebnim naglaskom na hrvatske lude znanstvenike koje svjetski steampunk još uvijek nije otkrio, ali hrvatski SF pisci jesu!

Boris Švel je SF pisac, urednik SFerinog glasila Parsek i dugogodišnji član društva SFera. Pričom „Razvod” pobjedio na Istrakonskom natječaju za najbolju kratku priču 2009. godine. Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Ovo nije prvi puta da je Švel nagrađen u Istri  – njegova je priča “Razgovor u birtiji” 2006. godine na istrakonskom natječaju osvojila treću nagradu te je objavljenja u zbirci “Sami na svijetu”.

Štoviše, ovo je drugi puta uzastupno, a četvrti puta ukupno, da član SFere osvaja prvu nagradu na istrakonskom natječaju. Naime, prošle je godine prvu nagradu odnijela SFerina predsjednica žirija za SFERICE, Ivana D. Horvatinčić, s pričom “Reminiscencije oženjenog vilenjaka”,  dok je 2004. godine  Bojan Sudarević istu osvojio s “Mona Lisom”. Godinu dana kasnije čak su se dvije priče SFeraša našle među nagrađenima: priča “Preko Kalavalahalatine” Darka Macana osvojila je prvu, a “U fazi” Dalibora Perkovića drugu nagradu.

Poznata SF spisateljica i SFerašica Milena Benini osvojila je ove godine pak jednu od najzgodnijih nagrada koju pisac može osvojiti na hrvatskoj književnoj sceni – onu koja se sastoji od pršuta, odnosno posebnu nagradu istrakonskog natječaja za istarsku temu – za priču “Prva koluna Margulje Krsnice”.  Nakon Slavonke Vedrane Trlek, Milena je druga autorica ikad koja je osvojila ovu nagradu, a da nije iz Istre!

Nagrade će biti svečano dodijeljene u subotu 21. 03. 2009. u sklopu konvencije Istrakon, a priče će se, naravno, naći u istrakonskoj zbirci “Treća stvarnost”.

Na desetom jubilarnom Istrakonu, koji se održava od 20. do 22. 03. 2009. u Pazinu, SFeru možete potražiti na njenom štandu, a SFeraše među publikom te tradicionalno i među predavačima:

• Milena Benini: Svjetlo u noći: Mjesec prije SF-a
• Marko Fančović: IN MEMORIAM: Philip Jose Farmer i Predavanje o Mjesecu u ZF
• Boris Švel: Austro-Ugarski steampunk
  
• Aleksandar Žiljak: ALIEN: 30 godina

Povelju SFere dodjeljuje Predsjedništvo Društva na prijedlog članova, a 2008. godine ova je čast pripala zagrebačkom pravniku, piscu i i vrsnom SF znalcu Borisu Švelu, koji je svojim izvrsnim Projektom Heinlein obilježio domaću SF scenu 2007. godine. Naime, 07. srpnja 2007. bila je stogodišnjica rođenja kultnog američkog pisca i futurista Roberta A. Heinleina. Cijela je godina stoga u svijetu SF-a i fandoma bila u znaku ovog autora, a Boris Švel ga je s puno znanja i mašte predstavio i približio hrvatskoj SF i mainstream publici.

Kao urednik SFerinog glasila Parsek, posvetio je cijeli jedan broj ovom kontroverznom piscu, a na samu stogodišnjicu održao je u Profil Megastoreu odlično multimedijalno predavanje o autorovom životu i djelu, posebno osmišljeno za mainstream publiku te popraćeno prikazivanjem filma “Starship troopers”. Za prvi broj književnog časopisa za znanstvenu fantastiku, Ubiq, napisao je izvanredan i zapažen esej pod naslovom “Robert Heinlein – čovjek koji nam je prodao Mjesec”.

Stoga će, za ovaj izvrsno osmišljen i odlično realiziran projekt koji se protezao kroz cijelu kalendarsku godinu i koji je polučio velik odjek, Borisu Švelu na Svečanoj skupštini SFere, u subotu, 26. travnja, , u sklopu SFeraKona 2008, biti dodijeljenja Povelja SFere. U prošlosti Povelju su primili su Emisija “Eppur si muove” Radio Zagreba (1981), Dušan Vukotić (1982), Sirius (1983), IRO “Politika” i Brane Dimitrović (1984), Galerija Studentskog centra, Boban Knežević i Talijanski kulturni centar (1985), Centar za kulturu Pešćenica, Tehnički muzej i Borivoj Jurković (1986), Žiga Leskovšek i IRO “Prosveta” (1987), Dobrosav Bob Živković (1988), Bojan Krstić (2002.), Zarez (2003.), SF portal NOSF (2004.), Vlatko Jurić-Kokić (2005.) te Davor Šišović Bookaleta (2005.)