Najprestižniju nagradu, onu za najbolji roman, dobio je duo Mihalinec-Grgić za “hrvatski horor” Krizu, a ove godine nije dodijeljena nagrada za dječji roman. U ostalim kategorijama nagrađeni su: Ed Barol za minijaturu Avangarda, Sanja Tenjer za kratku priču Kao iz pera Abrine bake, Katarina Brbora za priču Starozavjetna … te Danijel Bogdanović za novelu Sjećaš li se zečića na suncu. Zoran Kravar i njegova knjiga Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam nagrađeni su nagradom SFERA za najbolji esej, dok su u likovnim kategorijama nagrade dobili Zdenko Bašić (za ilustracije u romanu Luna Roberta Naprte) i Marko Horvatin (za ilustraciju naslovnice fanzina Eridan broj 9).

Nagradu SFERA utemeljilo je Društvo za znanstvenu fantastiku SFera u svrhu podizanja nivoa kvalitete, te popularizacije i poticanja domaćeg SF stvaralaštva te je dodjeljuje kao godišnju nagradu još od 1981. godine.

Više o samoj nagradi, postupku žiriranja i kategorijama za dodjelu nagrade pogledajte ovdje.

Časopis Ubiq izlazi od 2007. dva puta godišnje, a uređuju ga Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, koji su se u projekt upustili ohrabreni radom na svojoj antologiji hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006., naslovljene Ad Astra.

Biblioteka Ubiq u modernom dizajnu, džepnom formatu i po pristupačnim cijenama namjerava ponuditi nova djela domaćih pisaca i kritičara fantastičkih žanrova književnosti. Prve tri knjige tako su nova zbirka fantasy pripovijetki šesterostrukog dobitnika Nagrade SFERA Aleksandra Žiljka, Božja vučica, zatim prva domaća knjiga iz studija epske fantastike (i uže, iz tolkienovskih studija), Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam, uglednoga komparatista Zorana Kravara, dobitnika Nagrade SFERA za esej te ovogodišnjega dobitnika Nagrade Ivan Goran Kovačić i Nagrade HAZU, te znanstvenofantastični roman peterostrukoga dobitnika Nagrade SFERA i dvostrukoga dobitnika Nagrade Grigor Vitez Darka Macana, Koža boja masline, koji je 2001. dobio Nagradu SFERA za roman, ali se tek sada prvi put pojavljuje u samostalnom knjiškom izdanju.

prve tri knjige u Biblioteci Ubiq

Posljednji oproštaj od Zvonka Todorovskog bit će u ponedjeljak, 13. rujna 2010. u 14 sati na Gradskom groblju u Koprivnici.

Književnik Zvonko Todorovski (rođen 1960.) nakon završene osnovne i srednje škole u Varaždinu i Koprivnici, upisuje studij filo­zo­?je u Zagrebu i intenzivnije se počinje baviti crtanjem stripova i ilustracija, izradom gra­?ka i pisanjem scenarija. Stripove je objavljivao u Poletu, ST-u, Siriusu, Kapitalu i Patku, a uz to se profesionalno bavio i grafičkim oblikovanjem.

Prvi je puta izlagao 1984. u sklopu kritičko problematske izložbe “Novi kvadrat nekad i danas” u kultnoj zagrebačkoj Galeriji Studentskog centra. Potom bilježi desetak samostalnih izlaganja, posljednji put u Galeriji Dora Art u Varaždinu 1997. godi­ne. Od 1991. do 1997. u Varaždinu uređuje i vodi Galeriju “Forum mladih”, u kojoj javnosti predstavlja nadarene mlade likovne početnike iz cijele Hrvatske.

U Zagreb se vraća 1999. godine i počinje se profesionalno baviti književnim pisanjem i pisanjem scenarija za animirane ?lmove i stripove koje crta Magda Dulčić. Ogleda se i u pisanju radioigri, pa mu je tako 2003. na Hrvatskom radiju izvedena radio­igra za djecu Mrlja, 2006. na trećem programu u pet nastavaka dramatizacija njegova romana Man­drač te 2007. u Pano­pti­ku­mu radioko­medija More pravog kapetana u dva dijela. U Starom Gradu na Hvaru profesionalna kaza­lišna skupina “U hlod” pod vodstvom Tahira Mujičića izvela je 2007. njegov dramolet Noć čudesnih krijesnica ili komedija od Petra u počast Petru Hektoroviću.

Iako se književnim radom bavio tek nepunih desetak godina, Zvonko Todorovski ostavio je snažan trag na recentnu hrvatsku književnost, posebice onu za djecu i mlade. O tome svjedoči i njegova za to kratko vrijeme ostvarena impresivna bibliografija koja bilježi osam objavljenih romana i deveti kod nakladnika u pripremi te pregršt nagrada i priznanja koje je dobio za svoja literarna djela.

Roman prvijenac za mlade Mirakul od mora objavio je 2002. u Nakladi Haid i njime na najbolji način najavio svoj ulazak na hrvatsku književnu scenu.

Već godinu kasnije objavljuje i svoju prvu uspješnicu, roman Prozor zelenog bljeska (Naklada Haid, 2003., Naklada Lukom, 2005.). Za taj roman odmah biva nagrađen Nagradom “Grigor Vitez” i Nagradom “SFERA” za najbolji znanstvenofantastični roman za djecu. Djelo mu je nominirano i za međunarodnu Nagradu “Mali Princ” u Tuzli. Oba spomenuta romana uvrštena su u novi popis lektire za 7. razred osnovnih škola.

I njegov treći roman, Mrlja (Naklada Haid, 2004., Alfa, 2009.) također je nagrađen i to Nagradom “Mato Lo­vrak” za najbolji roman za mladež objavljen u 2004. godini. Sljedeće godine objavljuje svoj prvi roman namijenjen odraslim čitaocima, Mandrač ili čudesna pripovijest o Petru Hektoroviću (Naklada Lukom, 2005.), koji je odmah zapažen visoko vrednovan od književne kritike i samih čitalaca.

Slijede Vjetrovi Lampeduze (Naklada Lukom, 2007.), pomorsko-pustolovni roman za mlade, za kojega dobiva Nagradu “Anto Gardaš”, Pohvalu Nagrade “Grigor Vitez” i nominaciju na međunarodnu Nagradu “Mali princ” u Tuzli. Iste 2007. godine u izdanju Alfe objavljuje i svoj prvi roman za djecu Plavi trubač.

Godinu dana kasnije tiskan mu je još jedan roman za mlade pod naslovom Mjesečev prolaz (Pastorala, Koprivnica, 2008.) te drugi roman za odrasle pod naslovom More pravog kapetana (Fraktura, 2008.).

U izdanju Algoritma uskoro bi mu trebao izaći i njegov deveti roman Iza duge, namijenjen mladim čitaocima.

Tatjana Jambrišak

Osim intervjua, u kojem Tatjana predstavlja i komentira svoj književni i prevoditeljski rad, buduće projekte te daje osvrt na rodnu raspodjelu u hrvatskom SF-u, časopis Transcript objavio je također njezine dvije pripovjetke: Bella proxima i Budna među zvijezdama.

Tatjana Jambrišak (1965.) prevoditeljica, pjesnikinja i žanrovska prozaistica te višestruka dobitnica nagrade SFERA (1996, 1998, 2002, 2003, 2008) objavljuje svoje radove od 1989. godine u žanrovskim časopisima (Futura, Alef) i zbirkama priča hrvatskih autora u izdanju SFere i Nove stvarnosti. Redovna je recenzentica i urednica godišnjih zbirki najboljih priča hrvatskih autora u izdanju SFere.

Živko Prodanović je novinar Hrvatskog radija (Radio Sljeme), autor više knjiga poezije, te znanstveno- fantastičnih pripovijesti i romana. Za roman Tamara (Faust Vrančić, Zagreb, 2000.) dobio je treću nagradu Biblioteke 90 stupnjeva za suvremeni hrvatski roman. Godine 2001. dodijeljena mu je nagrada SFera za životno djelo, za sveukupni doprinos razvoju znanstveno – fantastične književnosti.

O književnom radu Živka Prodanovića govorit će kritičar Tvrtko Klarić, a pjesme će interpretirati spikerica Hrvatskog radija Rosanda Tometić. Voditeljica tribine Dekonstrukcije: Darija Žilić

“Sjaj” je nova zbirka poetsko-fantastičkih tekstova Tatjane Jambrišak, čije smo znanstveno-fantastične pjesme,crtice i blogerske tekstove imali prilike čitati prije nekoliko godina u zanimljivom troknjižju – “Slova iz snova”, “Blogomdana”, “Nikad bivša” - nagrađenom nagradom SFERA za poeziju. U ovoj zbirci Jambrišak nam sigurnim izrazom i vještim jezičnim preokretima otkriva nove svjetove, skladne kozmičke slike i prave poslastice  esefičnih stihova.

Tatjana Jambrišak nije samo autorica žanrovske poezije, već je i jedna od najaktivnijih urednika koji se u Hrvatskoj bave znanstvenofantastičnim i fantastičnim pjesništvom. Pod njezinom uredničkom palicom poezija je našla svoje mjesto i u SFeraKonskim zbirkama domaće znanstvene fantastiku u kojoj tradicionalno prevladavaju kratke priče.

Zbirka “42 Pročitaj i daj dalje” nastala je u posljednje 42 godine života kultnog stripaša, SF autora, urednika i pisca za djecu Darka Macana. Objavljena je u, kako Macan opisuje, “dvoličnoj” zbirci dvostruka naslova: knjiga se naime čita s dvije strane (flip), pa se s jedne strane čitaju SF tragedije (“42″), a s druge SF komedije (“Pročitaj i daj dalje”). Da li je tu kraj dvoličnosti ovog Macanovog djela saznat možete samo – čitajući.

“Riječ je o zbirci četrdeset i dvije SF priče nastale tijekom moje prve četrdeset i dvije godine te nazvane 42. Svakome tko čita SF, jasno je zašto je 42 mitski broj. A je li mi ta godina donijela neke odgovore ili samo nova pitanja, saznat ću valjda tijekom iduće četrdeset i dvije”, izjavio je Darko Macan.

Nezgodna pitanja i škakljive ultimatume u okviru razgovora o znanstveno-fantastičnoj poeziji i simbolici broja 42 u žanru i životu Darka Macana u okvire SFere u Profilu ovom iskusnom žanrovskom spisateljskom dvojcu postavljat će Ana Đokić, koja je s njima radila dugi niz godina i kao autorica i kao urednica.