U planu je daljenje arhiviranje još starijih brojeva te objavljivanje bibliografije Parseka.

Povelja za najbolji Europski fanzin 2011

Od ukupno jedanaest nominacija, Hrvatska je osvojila tri nagrade: osim za Parsek, Spirit of Dedication nagradu, u kateforiji mladog umjetnika, dobio je Ivan Mavrović, čije ste steampunk kreacije mogli vidjeti, opipati i kupiti na prošlogodišnjem SFeraKonu.

Nagradu ESFS za najbolji europski časopis za znanstvenu fantastiku osvojio je UBIQ koju dijeli s ruskim webmagazinom fanalab.ru.Nagrade su u ime nominiranih primili predstavnici društva SFera koji su prisustvovali Euroconu.

„Jako sam sretan što je Parsek – najstariji fanzin na ovim prostorima – dobio nagradu kao najbolja publikacija takve vrste u Europi. Nije to priznanje samo mom radu već i svim autorima koji su u duhu pravih pripadnika fandoma znanstvene fantastike svoje priče objavljivali u jednom tradicionalnom znanstvenofantastičnom mediju – fanzinu,“ izjavio je Boris Švel, urednik Parseka, službenog fanzina udruge SFera.

„Zahvaljujem se  Švedima , SFeraKonu i kozmičkoj majci! Nisam nikad u životu dobio nikakvu nagradu tako da mi je jako drago. Za mene i moj rad je ovo izuzetno važno i bitno da bi mogao prepoznati svoje mjesto i ulogu u svijetu umjetnosti. To mi daje osjećaj da sam na dobrom putu i daje mi novu snagu da s više slobode i samopouzdanja gradim svoj put. Volio bi se i dalje razvijati na području znanstvene fantastike te nastaviti surađivati sa SFerom i SFeraKonom i svim ljudima koji rade na  novim dimenzijama znanosti i umjetnosti. Hakuna matata,“ izjavio je Ivan Mavrović.

„U Ubiqu smo počašćeni Nagradom Europskog društva za znanstvenu fantastiku (ESFS) jer je shvaćamo i kao dvostruko priznanje i kao poticaj (a i kao potpuno iznenađenje). S jedne strane, to priznanje znači da je Ubiq časopis na razini europskih časopisa za taj književni žanr, a s druge strane shvaćamo ga kao priznanje da u hrvatskim uvjetima radimo najbolje što možemo. Ubiq izlazi iz čistog voluntarizma, katkad i hobija, i kao čin prkosa – prije svega, cijela financijska kostrukcija sastoji nam se od potpore Ministarstva kulture i Ureda za kulturu grada Zagreba (oba preko natječaja za časopise u kulturi), i tim sredstvima pokrivamo tehničke troškove i tisak. Usto, za razliku od većine ostalih časopisa u žanru, pa i ostalih u konkurenciji za nagradu, mi smo primarno književni časopis, a ne magazin, izlazimo tiskom a ne online, i objavljujemo samo domaću prozu, ne i prijevode. Distribucije jedva da ima, a svi autori pišu žanru za ljubav, i radi pisanja samog, bez honorara. Tako da je ova nagrada prije svega poticaj svim hrvatskim piscima fantastične književnosti koji su okupljeni oko našeg časopisa – ovo nam je, usprkos krizi, prijelomna godina jer su naše novele dobile obje glavne kategorije nacionalne nagrade SFERA, i priču i novelu, a sada kao šlag dolazi europska znanstvenofantastična nagrada. Još je velje zadovoljstvo vidjeti imena dosadašnjih dobitnika, ovogodišnjih nominiranih, a napose spoznaja da je 1980-ih tu nagradu dvaput dobio naš magazin Sirius, koji je spram Ubiqovih 300 primjeraka (kojih dobar dio podijelimo) ima vrtoglave naklade i izlazio na kioscima. Ubiq će, nadamo se uz dosadašnje javne poticaje u sektoru za kulturu, nastaviti jednako raditi na promociji domaće fantastične proze, a za iduću godinu, povodom Eurocona u Zagrebu, nadamo se tiskati poseban broj posvećen prezentaciji europske suvremene fantastične proze,“ izjavio je Tomislav Šakić, su-urednik časopisa Ubiq.

„Nagrada časopisu UBIQ potvrđuje i opravdava sad već troipolgodišnji napor svih suradnika, urednika i nakladnika na ovom nekomercijalnom projektu, kojeg sufinanciraju Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Nagrada ESFS-a UBIQ-u za najbolji evropski časopis potvrđuje kreativnu, ako već neekonomsku, snagu hrvatske znanstvene fantastike unutar evropske, pa i šire. Moje zahvale kao urednika za ovaj uspjeh svakako idu kolegi suuredniku Tomislavu Šakiću, svim autorima koji su svoje vrhunske literarne i teorijske tekstove objavljivali u časopisu, grafičkoj dizajnerici Melini Mikulić koja je UBIQ-u podarila prepoznatljiv vizuelni identitet, Tatjani Jambrišak i Darku Macanu ispred nakladnika Mentor, te, da ne zaboravimo, svim čitateljima koji ovaj časopis prate i podržavaju. Hvala i čestitke svima!“ izjavio je Aleksandar Žiljak, su-urednik časopisa Ubiq.

Naslovnica specijalnog 115. broja Parseka

U 115. specijalnom broju Parseka, najstarijeg hrvatskog SF fanzina, koji je izašao iz tiska povodom ovogodišnjeg SFeraKona, objavljeni su prvonagrađeni književni i likovni radovi osnovnoškolaca i srednjoškolaca na natječaju za dječju nagradu SFerica 2011. godine:

Kuzma Mustač: Kad kompjutori polude, priča

Marko Bakač: Svemirac u mojoj glavi, priča

Adrian Lisac: Nova učiteljica mumija, priča

Sebastian Antonio Kukavica: Balada o Isambardu Haroldu, priča

Filip Vasiljević: Zaljubljeni vanzemaljac, priča

Valentino Stojko: Kad kompjuteri polude, likovni rad

Magdalena Dokoza: Odjeća budućnosti, likovni rad

Tara Maljković Žemva: Svemirski princ, likovni rad

Patricia Perić: Izgubljeno kraljevstvo, likovni rad

Priča Emili Šegulje, Tajna hrvatskog Stonehengea, bit će zbog svog opsega objavljena u slijedećem broju.
Osim navedenih dječjih uradaka u specijalnom broju Parseka Aleksandar Žiljak predstavlja novi, 8. broja književnog časopisa za znanstvenu fantastiku UBIQ.
Naslovnicu Parseka krasi djelo Katarine Kukavice: Posljednji ljudi na Zemlji.
PDF izdanje 115. broja skinite ovdje.

Sutra, u utorak 05. travnja 2011. u 19:00 sati, nastavljamo s trećom epizodom znanstveno-fantastične književne tribine u Booksi. Voditelj tribine, Aleksandar Žiljak, upoznat će vas s pojmom, povijesnim pregledom, načinom života i radom fandoma - zahvaljući kojem su uostalom nastala periodička okupljanja ljubitelja, omiljene nam SF konvencije. Osim ovog značajnog fenomena, zahvaljujući fandomu nastali su i žanrovski fanzini, stvorili se brojni klubovi, educirali se i razvijali svoja iskustva budući SF & F pisci.

O  radostima i problemima fandoma pričat će nam također i sutrašnji gosti; Petra Bulić, predsjednica zagrebačkog Društva za znanstvenu fantastiku SFera, te Boris Švel, urednik Parseka, najdugovječnijeg SF fanzina u Hrvatskoj.

Hrvatski je fandom za Europske nagrade 2011. nominirao po kategorijama:

HALL OF FAME:
a) najbolji pisac: Milena Benini
b) najbolji izdavač: Algoritam
c) najbolji likovni umjetnik: Igor Kordej
d) najbolji promotor SF-a: Davor Šišović
e) najbolji časopis: Ubiq
f) najbolji prevoditelj: Mirel Komad

SPIRIT OF DEDICATION (za radove nastale između dva Eurocona 2010./2011.):
a) likovni umjetnik: Ivan Mavrović
b) autor performansa: Tajana Štasni
c) fanzin: Parsek
d) najbolji website: NOSF

Encouragement Award (nagrada za poticanje rada mladog autora): Katarina Brbora

ESFS nagrade (Eurocon 2007. Copenhagen)

Čestitamo svima i nadamo se da će se barem netko s ovog popisa okruniti prestižnom europskom nagradom.
ESFS nagrade se dodjeljuju od 1972. godine, kada je održana prva europska konvencija znanstvene fantastike u Trstu, a ovogodišnje nagrade bit će uručene dobitnicima 18.06. u Stockholmu.

J.W. Campbell na Worldconu, London 1957.

Slavni Isaac Asimov opisao je Johna W. Campbella kao najjačeg pokretača zbivanja u znanstvenoj fantastici svih vremena. Tu je pohvalu zaslužio kao jedan od prvih urednika SF časopisa zahvaljujući kojima je ovaj žanr zakoračio prema književnosti i dobroj književnoj praksi.

John Wood Campbell, Jr. rodio se 8. lipnja 1910. godine i kroz pune 34 godine kao urednik časopisa Astounding Science Fiction, kasnije preimenovanog u Analog Science Fiction and Fact, oblikovao je Zlatno doba američke znanstvene fantastike.

Danas dvije prestižne književne nagrade u žanru nose njegovo ime:

• nagrada The John W. Campbell Memorial Award za najbolji SF roman
• nagrada John W. Campbell za najboljeg novog autora

Kako je živio John W. Campbell, pod kojim je pseudonimom pisao SF, što je poticalo njegove legendarne žestoke i čudne uvodnike i što je sve za SF učinio čovjek koji je objavio prve priče velikana SF-a kao što su Robert A. Heinlein, Theodore Sturgeon, Lester del Rey i A. E. van Vogt saznajte na SFeri u Profilu koja obilježava stotinu godina od njegova rođenja!

U listopadu 2009. objavljena je zbirka novela i drama izrazito nadarene riječke autorice znanstvene fantastike i članice Društva SFera, Vesne Popović: „Miran san do odredišta“ (nakladnik: Digital Point tiskara d.o.o. Rijeka).

Vesna Popović (1953.- 2006.) bila je uvelike angažirana u znanstvenom radu (magistrirala je i doktorirala medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu), no to je nije spriječilo da uživa u svojoj velikoj ljubavi – književnosti.

Njezina prva novela „Igla“ objavljena je 1979. godine u časopisu za znanstvenu fantastiku Sirius (33), nakon koje su uslijedile brojne druge priče, objavljivane također i u Futuri, Alefu i Plimi. Priča „Sindrom viteštva“ (1980.) uvrštena je u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele Ad Astra (2006., urednici Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak). Vesni su osim novela i pripovjedaka po formi odgovarale i drame te je napisala nekoliko radio-drama, među kojima su se Igla (1985.), Sindrom viteštva (1988.), Suputnik (1988.) i Miran san do odredišta (1994.) bavile temama znanstvene fantastike. „Rođaci“ i „Suputnik“ su napisane samo kao radio igre i emitirane su na Hrvatskom radiju.

Zbirka novela i drama „Miran san do odredišta“ tiskana je u 160 primjeraka uz veliku pomoć Aleksandra Žiljka (SF pisca, ilustratora i urednika hrvatskog književnog časopisa za znanstvenu fantatiku Ubiq), Borisa Švela (SF pisca te urednika SFerinog glasila Parsek) i Jaminke Maržić – Kazazi, a primjerci, koji nisu na prodaju, poklonjeni su Društvu za znanstvenu fantastiku SFera, SF društvima 3. Zmaj u Rijeci i Albus u Pazinu te gradskim knjižnicama u Rijeci i Zagrebu.

Zahvaljujemo se na ovom lijepom i vrijednom poklonu Vesninim roditeljima, Bratislavi i Žarku Popović, koji su objavljivanjem zbirke ispunili Vesninu želju.

• Tereza Rukober, Cesta, priča
• Danijel Gorupec, Koncept bolesti, koncept ponosa, priča
• Igor Rzaunek, Bočica, priča
• Kristijan Novak, Eksperiment, minijatura
• Predrag Raos, U glavi imam 120 romana, razgovarao Boris Švel
• In memoriam: Thomas M. Disch, Michael Chrichton

Naslovnica: John Flamsteed

Za svoj papirnati primjerak navratite u prostorije SFere ili se javite glavnom uredniku Borisu Švelu ili downloadajte broj u PDF-u.

A samo par dana nakon broja 103 izašao je i broj 104, koji donosi kako slijedi:

• Danijel Bogdanović, Dva otkucaja vječnosti: Alfa i Omega, diptih priča
• Ed Barol, Vječnost u tebi, priča
• Ivana D. Horvatinčić, Opsesija, priča
• Milena Benini, … i … (Uspavanka pred zoru), priča
• Milena Benini, Michael Moorcock, esej

Naslovnica: Filip Cerovečki

• Danijel Bogdanović, Banikühne, priča
• Jadranka Bukovica, Beren ili s ovom bajkom nešto nije u redu, priča
• Ivana Delač Horvatinčić, Jedna klasnična moderna bajka, priča
• Irena Rašeta, Neka bude zeleno, priča
• Neven Dužanec, Slabiji spol, priča
• Bruce Sterling, Cyberpunk se spojio s maticom, razgovarao Boris Švel
• In memoriam: Charlton Heston, Roy Scheider, Robert Asprin, Algis Budrys

Naslovnicu sačinio: Andrej Uzelac.