J.W. Campbell na Worldconu, London 1957.

Slavni Isaac Asimov opisao je Johna W. Campbella kao najjačeg pokretača zbivanja u znanstvenoj fantastici svih vremena. Tu je pohvalu zaslužio kao jedan od prvih urednika SF časopisa zahvaljujući kojima je ovaj žanr zakoračio prema književnosti i dobroj književnoj praksi.

John Wood Campbell, Jr. rodio se 8. lipnja 1910. godine i kroz pune 34 godine kao urednik časopisa Astounding Science Fiction, kasnije preimenovanog u Analog Science Fiction and Fact, oblikovao je Zlatno doba američke znanstvene fantastike.

Danas dvije prestižne književne nagrade u žanru nose njegovo ime:

• nagrada The John W. Campbell Memorial Award za najbolji SF roman
• nagrada John W. Campbell za najboljeg novog autora

Kako je živio John W. Campbell, pod kojim je pseudonimom pisao SF, što je poticalo njegove legendarne žestoke i čudne uvodnike i što je sve za SF učinio čovjek koji je objavio prve priče velikana SF-a kao što su Robert A. Heinlein, Theodore Sturgeon, Lester del Rey i A. E. van Vogt saznajte na SFeri u Profilu koja obilježava stotinu godina od njegova rođenja!

Multimedijalnim predavanjem o steampunku, ovom sve popularnijem podžanru SF-a, ali s izrazito domaćim twistom, Boris Švel provest će vas stopama austropunka: od torpeda preko zračnog broda, lebdjelica i tenkova sve do helikoptera, raspravljajući putem o svim postojećim i mogućim domaćim odnosno austrougaraskim inačicama viktorijanskih tropa koji prožimaju steampunk na svjetskoj razini i odgovoriti na pitanje jesu li i naši prostori išta pridonijeli tehnološkom razvoju tijekom 19. i ranog 20. stoljeća? S posebnim naglaskom na hrvatske lude znanstvenike koje svjetski steampunk još uvijek nije otkrio, ali hrvatski SF pisci jesu!

Boris Švel je SF pisac, urednik SFerinog glasila Parsek i dugogodišnji član društva SFera. Pričom „Razvod” pobjedio na Istrakonskom natječaju za najbolju kratku priču 2009. godine. Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Za Julesa Verna i H. G. Wellsa svi smo čuli, ali otkud sad taj Hugo Gernsback kao „otac znanstvene fantastike“? Uostalom, kakva je to čudna fiksacija na časopise u svijetu SF-a? I što je to nagrada Hugo i kakve veze s istom ima Hugo Gernsback? Dođite na SFeru u Profilu i saznajte kakve je sve (prljave?) detalje o životu i radu jednog od najvećih urednika svjetske znanstvene fantastike otkrio novinar i veliki esefoljubac, Marko Fančović. Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Naravno, SFera u Profilu znači da to neće biti samo još jedno predstavljanje nekih tamo SF priča i autora.

Što je spekulativna fikcija, a što SF i tko to uopće čita ako je domaće? Kako i kome je zdipljena ideja o dijeljenju takve knjige na SFeraKonu i zašto su teme natječaja za iduću zbirku steampunk i space opera? Što su uopće steampunk i space opera i ima li toga u Hrvata? Kako je SFeraKonska zbirka davne 1994. uopće nastala i zašto se ona prva zvala Zagreb 2004.?

Uostalom, zašto se zbirka zove SFeraKonska, a ne SFerina, iako je objavljuje SFera? Zašto je više ne uređuje Darko Macan? I naravno za sve one koji žele saznati kako u tu zbirku ući i u njoj što dulje ostati odgovorat će vam, (ne)strpljivo i (ne)mirno,  Tatjana Jambrišak i Irena Rašeta urednice Struna nemira.

Četvrti broj Ubiqa, osim niza izvrsnih priča i pregleda novije srpske znanstvene fantastike, donosi i dva vrlo zanimljiva teksta koja promišljaju prijepore i postavke fantasyja i znanstvene fantastike. Riječ je o eseju “O žarištima za razumijevanje SF-a”, profesora Darka Suvina, ovogodišnjeg dobitnika nagrade SFERA za životno djelo, te tekstu “Veliki raskol” Fredrica Jamesona.

Na tribini će Aleksandar Žiljak, jedan od urednika Ubiqa i Milena Benini, najpoznatija hrvatska fantasy spisateljica, suprotstaviti svoja mišljenja i čvrste stavove o tim tekstovima te o razlici (i, neizbježno, vrijednostima) između žanrova, pisaca, djela i čitatelja fantasyija i znanstvene fantastike. Svi ste pozvani pridružiti se raspravi koja će biti žustra, žučna i poučna! Voditeljica tribine je Mihaela Marija Perković.

Riječki autor Zoran Krušvar nagrađivani je SF pisac kojem su „Zvijeri plišane“ prvi roman za djecu, no ne i prvi horor roman. Naime, Krušvar je prošle godine nagrađen je nagradom SFERA za multimedijalni projekt „Izvršitelji nauma gospodnjega“ (www.izvrsitelji.com), prvi hrvatski roman koji je imao svoj spot na You Tubeu. Tradiciju stvaranja video spotova i pjesama Krušvar je nastavio i s romanom „Zvijeri plišane“, o čemu će na tribini govoriti Ivana D. Horvatinčić koja je sudjelovala u oblikovanju multimedije za oba romana.

Ivana D. Horvatinčić je mlada SF spisateljica koja je 2008. godine osvojila i nagradu SFERA i prvu nagradu na Istrakonskom natječaju za SF priče te velika zaljubljenica u horor, čiji će horor roman za djecu uskoro izaći kod Knjige u centru, kao peti u nizu od horor romana za djecu tog nakladnika.

Ana Đokić, poznata spisateljica za djecu i jedna od utemeljitela Knjige u centru će, u ime nakladnika, govoriti o tome kako i zašto su se odlučili na ovaj nesvakidašnji potez objavljivanja horora za djecu te kakve specifičnosti ima taj u svijetu vrlo popularni žanr za djecu.

Dođite na SFeru u Profilu i saznajte kakve veze „Zvijeri plišane“ imaju s transrodnim, ima li mjesta horor u našoj dječjoj književnosti i kako se dobro zabaviti pjevajući pjesmice o plišanim životinjama!

U sklopu tribine SFera u Profilu Žiljak, Šakić i Roško ne samo da će vam predstaviti treći broj Ubiqa, u kojem se nalazi esej o romanu Marije Jurić Zagorke zbog kojeg je Tomislav Šakić nedavno prozvan „otkrivačem Zagorkina zaboravljenog romana“, već će vam pokušati dati odgovor na pitanje koji se inače sa žarom postavlja kad je riječ o žanru: “Koliko žanra, a koliko literature?“.

Urednički dvojac Žiljak-Šakić proslavio se radom na Ad Astri – Antologiji hrvatske znanstvenofantastične novele 1976.-2006. (Mentor, 2006.), dok se Zarez pod uredničkom palicom Zorana Roška još više otvorio znanstvenoj fantastici, ne samo objavljivanjem domaće SF priče, već i nizom zanimljivih teorijskih tekstova, kritika i prikaza o domaćoj i svjetskoj SF književnosti, među kojima je vrlo zanimljiv i nedavno objavljeni intervju s jednim od najpoznatijih svjetskih teoretičara znanstvene fantastike, profesorom Darkom Suvinom.

Ubiq je književni časopis koji po prvi puta otvara prostor u suvremenoj hrvatskoj književnosti i teoriji za profesionalno, kritičko i akademsko bavljenje znanstvenom fantastikom i fantastičnom književnošću. Ovaj časopis nastao je u tradiciji hrvatskih književnih časopisa, što dosad nije bilo slučaj u domaćoj znanstvenoj fantastici: naime, podjednako je posvećen novim književnim radovima domaćih pisaca, kao i teoriji i kritici znanstvene fantastike, ali i, šire, fantastičke književnosti.

Ime časopisa dolazi od latinske riječi ubique – posvudašnji – a inspirirano je romanom “Ubik” Philipa K. Dicka. Ubik je kod Dicka sredstvo koje simulakrum oko nas čini realnijim, a dolazi u raznim oblicima, od spreja do jela i pila. Prikladno je časopis za znanstvenu fantastiku – žanr koji kritički promišlja nas same – nazvati po tom, kod Dicka, sveprisutnom a opet nedosežnom sredstvu.

SFera u Profilu redovna je mjesečna književna tribina na temu znanstvene fantastike, fantasyja i horora koja se održava svakog predzadnjeg četvrtka u mjesecu, u 19h, u Profil Megastoreu.

Američki pisac Edgar Allan Poe rodio se 19. siječnja 1809. godine, a ljubitelji znanstvene fantastike ga pamte i vole zbog njegovih fantastičnih, atmosferičnih te istinski zatrašujućih horor priča. Najpoznatiji kao pjesnik, Poe je također snažno utjecao na stil i atmosferičnost u pričama kultnog horor pisca H. P. Lovecrafta, koji je neke od svojih priča zvao svojim “‘Poe’ pieces”. Lovecraft je pak utjecao na današanje SF i stripovske velikane kao što su Stephen King, Neil Gaiman i Alan Moore.

“Dvjestota godišnjica rođenja Edgara Allana Poea” prvo je u nizu događanja pod nazivom “SFera u Profilu” u sklopu kojeg će SFera i Profil Megastore organizirati zanimljiva predavanja, predstavljanja i tribine o hrvatskoj i svjetskoj znanstvenoj fantastici svaki predzadnji četvrtak u mjesecu kroz cijelu godinu.

Stoga, dođite u Profil Megastore u četvrtak i saznajte zašto se Poe spominje ne samo kao vrsan pjesnik i otac detektivske priče, već i kao snažan utjecaj na znanstevnofantastični žanr, teoretičar kratke priče te izvor suvremenih urbanih legendi.