• 19:00 – 21:00 SF u Booksi: Sajmovi naučne fantastike

Utorak, 10. 04.

• 20:00 – 22:00 Sastanak u vezi Kontakta

Utorak, 17. 04.

• 20:00 – 22:00 Sastanak u vezi Kontakta

Utorak, 24. 04.

• 20:00 – 22:00 Sastanak u vezi Kontakta

KONTAKT

34. Europska konvencija znanstvene fantastike & 34. SFeraKon
26. 04. – 29.04. 2012.
(Hotel International, Miramarska 24 & Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, Zagreb)

 

Kako biste uvijek bili u toku s najnovijim vijestima i događanjima, pratite nas na Facebooku i Twitteru:

• SFera na Facebooku
• SFera na Twitteru
• Kontakt na Facebooku (HR)
• Kontakt na Facebooku (ENG)

Radovi se mogu slati do 05. ožujka. Pobjednici natječaja bit će objavljeni u travnju, a najbolji autori, autorice i skupine autora bit će nagrađeni na svečanoj dodjeli nagrada na samom Euroconu. Najbolji likovni radovi bit će također prikazani na izložbi u sklopu konvencije.
Dobro proučite upute za slanje i za sva pitanja se slobodno javite predsjednici žirija, Ivani Delač.

Izložba dječjih radova na SFeraKonu 2011.

Povelja za najbolji Europski fanzin 2011

Od ukupno jedanaest nominacija, Hrvatska je osvojila tri nagrade: osim za Parsek, Spirit of Dedication nagradu, u kateforiji mladog umjetnika, dobio je Ivan Mavrović, čije ste steampunk kreacije mogli vidjeti, opipati i kupiti na prošlogodišnjem SFeraKonu.

Nagradu ESFS za najbolji europski časopis za znanstvenu fantastiku osvojio je UBIQ koju dijeli s ruskim webmagazinom fanalab.ru.Nagrade su u ime nominiranih primili predstavnici društva SFera koji su prisustvovali Euroconu.

„Jako sam sretan što je Parsek – najstariji fanzin na ovim prostorima – dobio nagradu kao najbolja publikacija takve vrste u Europi. Nije to priznanje samo mom radu već i svim autorima koji su u duhu pravih pripadnika fandoma znanstvene fantastike svoje priče objavljivali u jednom tradicionalnom znanstvenofantastičnom mediju – fanzinu,“ izjavio je Boris Švel, urednik Parseka, službenog fanzina udruge SFera.

„Zahvaljujem se  Švedima , SFeraKonu i kozmičkoj majci! Nisam nikad u životu dobio nikakvu nagradu tako da mi je jako drago. Za mene i moj rad je ovo izuzetno važno i bitno da bi mogao prepoznati svoje mjesto i ulogu u svijetu umjetnosti. To mi daje osjećaj da sam na dobrom putu i daje mi novu snagu da s više slobode i samopouzdanja gradim svoj put. Volio bi se i dalje razvijati na području znanstvene fantastike te nastaviti surađivati sa SFerom i SFeraKonom i svim ljudima koji rade na  novim dimenzijama znanosti i umjetnosti. Hakuna matata,“ izjavio je Ivan Mavrović.

„U Ubiqu smo počašćeni Nagradom Europskog društva za znanstvenu fantastiku (ESFS) jer je shvaćamo i kao dvostruko priznanje i kao poticaj (a i kao potpuno iznenađenje). S jedne strane, to priznanje znači da je Ubiq časopis na razini europskih časopisa za taj književni žanr, a s druge strane shvaćamo ga kao priznanje da u hrvatskim uvjetima radimo najbolje što možemo. Ubiq izlazi iz čistog voluntarizma, katkad i hobija, i kao čin prkosa – prije svega, cijela financijska kostrukcija sastoji nam se od potpore Ministarstva kulture i Ureda za kulturu grada Zagreba (oba preko natječaja za časopise u kulturi), i tim sredstvima pokrivamo tehničke troškove i tisak. Usto, za razliku od većine ostalih časopisa u žanru, pa i ostalih u konkurenciji za nagradu, mi smo primarno književni časopis, a ne magazin, izlazimo tiskom a ne online, i objavljujemo samo domaću prozu, ne i prijevode. Distribucije jedva da ima, a svi autori pišu žanru za ljubav, i radi pisanja samog, bez honorara. Tako da je ova nagrada prije svega poticaj svim hrvatskim piscima fantastične književnosti koji su okupljeni oko našeg časopisa – ovo nam je, usprkos krizi, prijelomna godina jer su naše novele dobile obje glavne kategorije nacionalne nagrade SFERA, i priču i novelu, a sada kao šlag dolazi europska znanstvenofantastična nagrada. Još je velje zadovoljstvo vidjeti imena dosadašnjih dobitnika, ovogodišnjih nominiranih, a napose spoznaja da je 1980-ih tu nagradu dvaput dobio naš magazin Sirius, koji je spram Ubiqovih 300 primjeraka (kojih dobar dio podijelimo) ima vrtoglave naklade i izlazio na kioscima. Ubiq će, nadamo se uz dosadašnje javne poticaje u sektoru za kulturu, nastaviti jednako raditi na promociji domaće fantastične proze, a za iduću godinu, povodom Eurocona u Zagrebu, nadamo se tiskati poseban broj posvećen prezentaciji europske suvremene fantastične proze,“ izjavio je Tomislav Šakić, su-urednik časopisa Ubiq.

„Nagrada časopisu UBIQ potvrđuje i opravdava sad već troipolgodišnji napor svih suradnika, urednika i nakladnika na ovom nekomercijalnom projektu, kojeg sufinanciraju Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Nagrada ESFS-a UBIQ-u za najbolji evropski časopis potvrđuje kreativnu, ako već neekonomsku, snagu hrvatske znanstvene fantastike unutar evropske, pa i šire. Moje zahvale kao urednika za ovaj uspjeh svakako idu kolegi suuredniku Tomislavu Šakiću, svim autorima koji su svoje vrhunske literarne i teorijske tekstove objavljivali u časopisu, grafičkoj dizajnerici Melini Mikulić koja je UBIQ-u podarila prepoznatljiv vizuelni identitet, Tatjani Jambrišak i Darku Macanu ispred nakladnika Mentor, te, da ne zaboravimo, svim čitateljima koji ovaj časopis prate i podržavaju. Hvala i čestitke svima!“ izjavio je Aleksandar Žiljak, su-urednik časopisa Ubiq.

Naslovnica specijalnog 115. broja Parseka

U 115. specijalnom broju Parseka, najstarijeg hrvatskog SF fanzina, koji je izašao iz tiska povodom ovogodišnjeg SFeraKona, objavljeni su prvonagrađeni književni i likovni radovi osnovnoškolaca i srednjoškolaca na natječaju za dječju nagradu SFerica 2011. godine:

Kuzma Mustač: Kad kompjutori polude, priča

Marko Bakač: Svemirac u mojoj glavi, priča

Adrian Lisac: Nova učiteljica mumija, priča

Sebastian Antonio Kukavica: Balada o Isambardu Haroldu, priča

Filip Vasiljević: Zaljubljeni vanzemaljac, priča

Valentino Stojko: Kad kompjuteri polude, likovni rad

Magdalena Dokoza: Odjeća budućnosti, likovni rad

Tara Maljković Žemva: Svemirski princ, likovni rad

Patricia Perić: Izgubljeno kraljevstvo, likovni rad

Priča Emili Šegulje, Tajna hrvatskog Stonehengea, bit će zbog svog opsega objavljena u slijedećem broju.
Osim navedenih dječjih uradaka u specijalnom broju Parseka Aleksandar Žiljak predstavlja novi, 8. broja književnog časopisa za znanstvenu fantastiku UBIQ.
Naslovnicu Parseka krasi djelo Katarine Kukavice: Posljednji ljudi na Zemlji.
PDF izdanje 115. broja skinite ovdje.

Popis nagrađenih SFERICAMA nalazi se ovdje, a više o samoj nagradi pročitajte ovdje.

I ove godine je pristiglo preko 1000 literarnih i likovnih radova, a neki od njih upućuju na izvrsne autore o kojima ćete sigurno slušati idućih godina. Najbolje literarne radove ćemo objaviti u posebnom izdanju Parseka, dok će najbolji likovni radovi biti izloženi na SFeraKonu.

A za kraj evo malo trivije o žiriju:  ove su godine žiri činila dva psihologa, jedan defektolog i jedan pedagog. Od toga je  jedan član nekadašnji dobitnik SFERICE za strip, jedan se bavi pisanjem, a dva likovnim stvaralaštvom. Žiri je po prvi put u povijesti žiriranja Sferica imao muškog člana.

Marija Jurić-Zagorka, prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica

Osim što je modernu hrvatsku znanstvenu fantastiku pokrenula upravo spisateljica, tj. Marija Jurić-Zagorka, sa svojim romanom Crveni ocean (Jutarnji list, 1918./’19.), cijeli se niz kvalitetnih žanrovskih autorica profilirao na domaćoj sceni od sredine ’70-ih do danas. Aleksandar Žiljak upoznat će nas sa najznačajnim spisateljicama i njihovim djelima,  a na tribini će sudjelovati Milena Benini, počasna gošća SFeraKona 2010 i višestruka dobitnica nagrade SFera te Katarina Brbora, mlada, ali već zapažena autorica znanstvene fantastike.

Švedski delegat s licitarskim srcem čita Parsek

I tako smo se našli: s jedne strane London, omiljena destinacija (i to uoči Olimpijskih igara!) s konvencijom na kojoj će se osim službenih počasnih gostiju naći i velik broj drugih poznatih imena, a s druge strane jedna lijeva balkanska zemlja koja još uvijek nosi stigmu rata i usto nije često na međunarodnoj fandomskoj sceni.

Sam proces izbora uključuje dvije grupe glasača: nacionalni delegati, po tri za svaku od europskih zemalja, te posjetitelji konvencije. Da bi dobio Eurocon, kandidat mora osvojiti velik dio glasova obje grupe.

Službeno predstavljanje kandidature – s kratkim 10-minutnim izlaganjem – bilo je na takozvanom Općem sastanku Europskog društva za znanstvenu fantastiku (ESFS), što je sastavni dio programa svakog Eurocona. Na Općem se sastanku, osim buduće lokacije Eurocona, bira predsjedništvo Društva, donose odluke o Euroconskim nagradama te eventualnim izmjenama statuta i sličnim pitanjima. Pravo glasa imaju svi posjetitelji konvencije, osim kod nagrada, o kojima odlučuju samo glasovi nacionalnih delegata.

Nakon službenog predstavljanja u petak ujutro na Općem sastanku, poslijepodne istoga dana smo u programu imali još 50 minuta za predstavljanje kandidature, no najvažniji dio posla odradili smo na štandu – dijeleći letke, brošure Turističke zajednice, licitarska srca, informacije i osmijehe; hvaleći se hrvatskim fandomom i općenito igrajući na kartu simpatičnosti. Za razliku od Worldconskih kandidatura, nismo smjeli organizirati nikakve zabave jer statut ESFS-a jednostavno zabranjuje bilo kakvo čašćenje (No treating!).

Licitarska srca - omiljeni suvenir na Euroconu

Za lobiranje – kako među nacionalnim delegatima tako i među posjetiteljima konvencije – smo imali samo dan i pol jer je glasanje bilo u subotu ujutro, u 10:00 sati. No, zbog takvog ranog termina, kao i činjenice da su organizatori glasanje zbog tehničkih problema prebacili u drugu sobu – jako je mali broj posjetitelja koje smo u četvrtak i petak nagovarali da glasaju za nas zaista i došao.

Rezultate glasanja smo morali čekati cijeli dan, do samog kraja svečane dodjele nagrada u subotu navečer. Iako nam se činilo kako je lobiranje dobro prošlo, nervoze je ipak bilo. No, na koncu se ipak pokazalo da je naša ‘agresivna’ kampanja ipak nadvladala atraktivnost Londona. Kako je u subotu oko 22:00 sata objavio Dave Lally, predsjednik ESFS-a, Zagreb je pobijedio s velikom prednošću.

Inače, u toku samog Eurocona pojavila se i jedna lažna, zafrkantska kandidatura. Naime, slušajući predstavljanja Zagreba i Londona, jedan je britanski posjetitelj odlučio kandidirati “Orient Express“. Naime, kako se Eastercon 2012. održava početkom travnja, a SFeraKon krajem travnja, Britanac je predložio da se Eurocon odvija u vlaku između Londona i Zagreba:
posjetitelji ‘odrade’ Eastercon, sjednu na Euroconski vlak, i par tjedana kasnije, uz stanke u svim većim gradovima, doputuju na SFeraKon. Moramo li reći da su se svi oduševili ovom kandidaturom, no prijedlog nažalost nitko nije uzeo za ozbiljno, pa ni sam predlagatelj. :)

Zagrebački štand u Cieszynu

Na ovogodišnjem Euroconu, koji se od 26. do 29. kolovoza održao u Cieszynu/Tešinu (Poljska/Češka), SFeraKon 2012. izabran je za domaćina koji će ugostiti fanove iz cijele Europe. Za organizaciju Eurocona 2012. natjecao se i London, no Zagreb je izabran s velikom većinom glasova nacionalnih predstavnika Europskog društva za znanstvenu fantastiku (ESFS) i posjetitelja konvencije.

Otkada je posljednji Eurocon 1986. održan u Zagrebu, hrvatski se fandom drastično promijenio: imamo cijeli niz novih udruga, konvencija, fanzina, časopisa, izdavačkih projekata i – što je još važnije – mnogo mladih pisaca SF-a. Zahvaljujući trudu i energiji koje udruge ulažu u svoje aktivnosti, hrvatski fandom trenutačno je među jačima u Europi i nadamo da će nam Eurocon 2012. u Zagrebu pružiti priliku za razmjenu ideja i dogovaranje suradnje s udrugama iz drugih zemalja, približiti nam SF stvaralaštvo iz drugih zemalja, ali i predstaviti hrvatske autore ljubiteljima SF-a iz inozemstva.

Organizacija Eurcona će nam svakako predstavljati poseban izazov te pozivamo sve zainteresirane – bez obzira na to jesu li do sada bili aktivni u fandomu – da nam pomognu i uključe se u ovaj poduhvat – idejama, volontiranjem  ili uključivanjem u organizaciju.

* Osvrt na SFeraKon 2010
* Program SFere 2010
* Razno

Skupština počinje u 21:00 sat. Molimo članove da se odazovu u što većem broju!