Priča o skladištu koje bi htjelo biti knjižnica

Posted on 30.12.2022. | Comments Off on Priča o skladištu koje bi htjelo biti knjižnica

Ovo blagdansko vrijeme, a još više prijelaz godine, možda je dobar trenutak za ispričati jednu priču. Iza nas je nekoliko godina korone, #neponovilose, i ulaskom u 2023. godinu SFera i SFeraKon defintivno se vraćaju na staru stazu aktivnosti i zajedničkih druženja. Pa je možda prilika da jedan problem koji dugo imamo stavimo na stol, pokušamo nešto pokrenuti, pa tko zna, možda se negdje nađe neko rješenje.

U Zagrebu, na Kajzerici, u prostorijama koje koristi Društvo za znanstvenu fantastiku SFera, nalazi se soba s, u ovom trenutku, nepoznatim brojem knjiga iz žanrova fantastike koji može biti bilo gdje između 5000 i 10.000, što bi – po nama dostupnim podacima – moglo staviti Hrvatsku među zemlje s jednom od pet najvećih fantastičnih knjižnica u Europi. Međutim, u proteklih nekoliko desetaka godina, prikupilo se toliko materijala – novih doniranih knjiga, preostalih dječjih radova, materijala potrbnih za SFeraKon – da je, na žalost, sadašnja lokacija postala potpuno neadekvatan za funkciju knjižnice i pretvorio se u skladište u kojemu je, zbog nedostatka prostora, gotovo nemoguće fizički pristupiti nekim policama i ormarima tako da je o posuđivanju knjiga uzaludno i razmišljati.

Zbog ovakvog stanja u proteklim smo godinama bili prisiljeni čak i odbijati donacije. Da nismo, knjižnica bi do sada i prešla brojku od 10.000 naslova, a uzimajući u obzir kontakte s fanovima, bivšim članovima i ljudima koji inače dolaze na SFeraKon, za očekivati je da bismo, ako bi se pronašlo pogodno mjesto za knjižnicu, u trenutku postali bogatiji za više tisuća naslova.

U Europi postoji nekoliko desetaka specijaliziranih knjižnica koje prikupljaju djela iz područja fantastike. Nekoliko zemalja – uglavnom onih Velikih – i ima i po nekoliko, a popriličan broj ih nema nijednu. Apsolutni rekorder je Phantastische Bibliothek u Wetzlaru u Njemačkoj s 300.000 naslova. Druga je Villa Fantastica u Beču, iza nje je biblioteka britanske SF Fondacije koja se nalazi na sveučilištu u Liverpoolu, a sadrži oko 40.000 knjiga, a treba spomenuti i švicarski Maison d’Ailleurs u gradiću Yverdon-les-Bains koja više služi kao muzej, ali također ima nekoliko desetaka tisuća eksponata – knjiga, slika, postera, skulptura – vezanih uz sve vidove fantastike.

SFerina knjižnica nastaje već više od 40 godina. Otkako je društvo osnovano 1976. godine, traje proces prikupljanja fantastične književnosti i knjižnica je bila aktivna sljedećih nekoliko desetljeća. Riječ je o jedinstvenoj kolekciji u kojoj većinu čine naslovi na engleskom izdavani od Drugog svjetskog rata naovamo, koji se danas više ne mogu naći u prodaji i imaju nezanemarivu povijesnu vrijednost.

Približno, oko deset posto knjiga čini domaće izdavaštvo, a postoji nešto knjiga i časopisa i na ostalim jezicima, poput talijanskog, francuskog i njemačkog. Da je knjižnica otvorena, na raspolaganju bi bili i brojevi izdanja starih časopisa kao što su Sirius, Alef, Andromeda, kao i velik broj primjeraka najpoznatijih američkih i engleskih SF magazina kao što su Astounding, Asimov’s, F&SF i drugi.

Jedan od ključnih projekata koji je na čekanju upravo zbog ovakve situacije s prostorom je i popisivanje materijala. Naime, kad je knjižnica postala nedostupna, sadržavala je oko 5000 naslova tako da danas uopće ne postoji lista knjiga i časopisa koji se u njoj nalaze. Načelno je dogovorena suradnja sa stručnjacima na Filozofskom fakultetu vezana uz sortiranje građe, međutim, ništa od toga nije moguće ostvariti dok se ne riješi pitanje prostora jer do većine materijala se jednostavno – fizički ne može.

Čak i nevezano za količinu, SFerino skladište/knjižnica je i kvalitativno jedinstvena zbirka koja je zanimljiv izvor za znanstvene radove, doktorate, a u izradi nekih diplomskih radova je već i poslužila. Ono što je sigurno je da u Hrvatskoj ne postoji bolja arhiva za izučavanje domaće fantastike jer jednostavno ne postoji institucija koja prikuplja ciljano žanrovske materijale.

Zbpg svega ovoga, u Novoj godini, želimo nama, a još više Vama, da naše skladište (opet) postane knjižnica i da knjige (opet) počnu služiti onome čemu su namijenjene.